Moderna kritika Platonove socijalne filozofije

Moderna kritika Platonove socijalne filozofije

SVEUILITE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU Ak. god. 2018 /2019 Ponedjeljak, 12:45 14:15 / Zadar Prof. dr. sc. Mislav Kuko POVIJEST SOCIJALNIH TEORIJA 1 SVEUILITE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI Prof. dr. sc. Mislav Kuko: POVIJEST SOCIJALNIH TEORIJA Ispitna literatura

I. Platon (1977). Drava. Zagreb: FPN-Liber. Aristotel (1992). Politika. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada. II. Machiavelli, Niccol (1982). Vladar. Zagreb: FPN-Liber. More, Thomas (2003). Utopija. Zagreb: Globus Petri, Frane (1975). Sretan grad. Zagreb: FPN-Liber. Hobbes, Thomas (2004) Levijatan (I. O ovjeku, II. O dravi). Zagreb: Jesenski i Turk Rousseau, Jean-Jacques (1978). Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti meu ljudima Drutveni ugovor. Zagreb: kolska knjiga Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1970.) Filozofija povijesti (Uvod), Zagreb: Naprijed. Marx, Karl Engels, Friedrich (1953.) Rani radovi, Zagreb: Kultura / Marx, Karl (1979) Filozofsko-politiki spisi, Zagreb: FPN-Liber Marx, Karl Engels, Friedrich (1998) Komunistiki manifest (s predgovorom Slavoja ieka), Zagreb: Arkzin Weber, Max (1968). Protestantska etika i duh kapitalizma. Sarajevo: V. Maslea. 2

III. Popper, Karl R. (2003). Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji I., II. Zagreb: KruZak. Smailagi, Nerkez (1970). Historija politikih doktrina, I., II. Zagreb: Naprijed. Strauss, Leo & Cropsey, Joseph (ur.) (2006). Povijest politike filozofije, Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga H. Maier, H. Rausch, H. Denzer (ur.) (1998). Klasici politikog miljenja, I. II., Zagreb, Golden marketing ___________________________________________________________________________________________________ Za ispit spremiti: predavanja i najmanje po jedno djelo iz I. i II. skupine 3 POVIJEST SOCIJALNIH TEORIJA Plan nastave 2018/2019.:Ponedjeljak: 12:45 14:15 D. Zadar 1. 2. 3. 4.

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 15. X. Uvodno predavanje: program i literatura. Odreenje predmeta 22. X. Antike socijalne teorije: Sokrat i sofisti 29. X. Platon: projekt idealne drave 05. XI Popperova kritika Platonove socijalne teorije 12. XI. Zasnivanje polisaPharos 19. XI. Aristotelova socijalna teorija 26. XI. Najbolji poredak u Platona i Aristotela 03. XII. Socijalne teorije helenizma

10. XII. Srednjovjekovne socijalne teorije 17. XII. Renesansne socijalne teorije izmeu realizma i utopizma 07. I. 2019. Socijalne i politike utopije 14. I. Teorije drutvenog ugovora 21. I. Socijalne teorije prosvjetiteljstva 4 Antike socijalne teorije 1. Kozmoloko razdoblje 600-450. 2. Antropoloko razdoblje 450-400. Sofisti i Sokrat 3. Klasino razdoblje 400-338. Platon, Aristotel, kinika, kirenska kola ___________________________________ 4. Helenistiko-rimska filozofija 5

Grka filozofija Predsokratovska filozofija (600-450) /Herman Diels/ Kozmoloko razdoblje (600-450) Miletska /jonska/ kola 600-525 (Tales, Anaksimandar, Anaksimen) Pitagora sa Sama i kola (580-500) Elejska kola, 550-430 (Ksenofan, Parmenid, Zenon) Heraklit iz Efeza (535-475) Anaksagora iz Klazomene (500-428) Empedoklo iz Agrigenta, Sicilija (483-423) Atomisti, 460-370 (Leukip iz Mileta, Demokrit iz Abdere) Antropoloko razdoblje (450-400)

Sofisti (Protagora, Gorgija, Hipija, Prodik, Trazimah,Kritija, Kaloklo ) Sokrat, Atena 469-399 Poslijesokratovska filozofija (400-338) 6 Poslijesokratovska filozofija Platon (Akademija) neoplatonizam Aristotel (Licej) aristotelizam Megarska kola (Euklid, Stilpon, Eubolid) Kinika kola (Antisten, Diogen) stoa Kirenska kola (Aristip, Hegesija) Epikur 7

Platon, Atena 427-347. Spisi: Sokratovski (Apologija, Kriton, Protagora, Ion, Lahet, Drava I. ili O pravednosti, Lisid, Harmid, Eutifron) Prijelazni (Gorgija, Menon, Eutidem, Manji Hipija, Vei Hipija, Kratil, Meneksen) Zreli (Gozba/Simposion, Fedon, Drava II-X., Fedar) Kasni (Teetet, Parmenid, Sofist, Dravnik, Fileb, Timej, Kritija, Zakoni, Dodatak Zakonima /Epinomis/?, Pisma I-XIII.) 8 Platon: Drava (Politeia) ili o pravednosti I. II.

O pravednosti (Sokratovski spisi) II X. (Zreli spisi) Odreenja pravednosti (dikaiosine) 433a; 434c; 443d 1. Kefal: vraanje duga ( Simonid) 2. Polemarh: prijateljima initi dobro, a neprijateljima zlo 3. Trazimah: korist jaega 4. Sokrat: I. mudrost i krepost due; najvie dobro koje volimo zbog njega samoga i zbog koristi (sree) koju donosi; IV. svatko radi svoj posao i ne mijea se u ostale 9

Kritika umjetnosti 1. Svijet ideja 2. Stvarni / pojavni svijet (stvari = sjene ideja) 3. Umjetnost (odraz stvarnosti = sjena sjene) 10 Struktura idealne drave Dua / Drava vrline Pravednost

Upravljai filozofi umjerenost hrabrost mudrost uvari umjerenost hrabrost proizvoai

umjerenost 11 Karl R. Popper (1945): Open Society and Its Enemies, I. The Spell of Plato Otvoreno drutvo: demokracija, individualizam, sloboda, liberalizam -----------------------------------------Great Generation Sofoklo Euripid, Aristofan, Tukidid, Herodot Sokrat

Demokrit, Antisten Protagora, Gorgija, Alkidam, Likofron _________ Kant Zatvoreno drutvo: tribalizam, kolektivizam, totalitarizam, militarizam, nacionalizam ------------------------------------------ Heraklit Platon Aristotel ___________ Rousseau Comte

Mill Hegel Marx 12 Platonovo odreenje demokracije (Drava) "Demokratska vlada nastaje, mislim, kada siromasi pobjede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, a s ostalima jednako podijele graanska prava i slube; zatim kad se u njoj vlasti veinom biraju drijebom. 557a "ugodno dravno ureenje, bez vlade, arena, te bi bez razlike

dijelila neto kao jednaka prava jednakima i nejednakima". 558c Sloboda: "to je najljepe u demokratskoj dravi i zbog toga je jedino u njoj vrijedno ivjeti onome tko god je od prirode slobodan". 562c "ljudi osueni na smrt ili progon svejedno ostaju i vrzu se u javnosti" , dok "to dravno ureenje samo prata i nipoto nije sitniavo". "kakve su gospodarice, takve postaju i kuje; a i konji i magarci vikli su posve slobodno i dostojanstveno okolo hodati, te udaraju po putovima onoga koga sreu ako im se ne uklanja; i tako sve postaje puno slobode. 563c 13 Platonovo odreenje demokracije (Dravnik) "Vlada pak mnotva u svemu je slaba i nema velike moi ni u dobru ni u zlu ako se usporedi s ostalima, i to zato to je u njoj dravna uprava porazdijeljena nasitno meu mnogo osoba. Zbog

toga je to najgore od svih dravnih ureenja ukoliko se zasnivaju na zakonima, a najbolje ukoliko su protuzakonita. Ako su sva dravna ureenja razuzdana, najbolje je ivjeti pod demokratskom vladom, a ako su dobro ureena, pod njom je ivot najmanje podnoljiv. 303ab 14 Platon, Zakoni, III, 693d, IV, 710de: monarhija -- Perzija razboritost demokracija -- Grka sloboda najbolji poredak (zakonodavac + vladar) 1.Tiranija 2. Kraljevstvo

3. Demokracija 4. Oligarhija 15 Alfred Heuss, Propylen Weltgeschichte III, Griechenland. Die hellenistische Welt, Ullstein GmbH, Frankfurt, a/M - Berlin, 1962, S. 277. "Atena u Periklovo doba broji 90.000 stanovnika, od kojih 30.000 graana i 60.000 negraana (25.000 meteka i 35.000 robova). Ako se jo pribroji 10.000 iz okoline (prije svega, Pireja) tada je to 40.000 graana, od ega je 10.000 mukaraca iznad 30 godina, punopravnih graana, aktivnih nosilaca demokratske suverenosti." 16

Staleko ustrojstvo demokratske drave (Platon, Drava, VIII, 564d-565c) 1. dravna uprava (trutovi) 2. razvlateni posjednici - bogatai 3. puk - samo nominalno na vlasti prijelaz u tiraniju Klasno ustrojstvo diktature proletarijata: 1. klasna avangarda (komunistika partija) 2. razvlateni posjednici - kapitalisti 3. proletarijat - samo nominalno na vlasti prijelaz u diktaturu "kulta linosti" 17 Aporije Popperove kritike Platona A) Ropstvo Atenska demokracija = robovlasniko drutvo

Platonova idealna drava iskljuuje ropstvo B) Sokrat Atenska demokracija Sokrata osudila na smrt Platon Sokratov uenik i tovatelj 18 Aristotel, Stagira (384-322.) 400 knjiga / 445.270 redaka (Diog. Laert.) Logiki spisi: Organon (orue): Kategorije, O sudu i reenici, Analitika prva - 2k, Analitika druga - 2k, Topika, Pobijanje sofista. Metafizika prva filozofija (prote filosofia) 14k. Spisi za fiziku, prouavanje prirode i psihologiju: Fizika - 8k, O nebu - 4k, O postajanju i propadanju - 2k, Meteorologija - 4k, Istraivanja o ivotinjama - 10k Anatomija sa slikama, O dijelovima ivotinja - 4k, O raanju ivotinja, O dui 3k, Parva naturalia Spisi za etiku, politiku, poetiku i retoriku: Nikomahova etika 10 k, Eudemova etika 7k,., Velika etika 2k,

Politika 8k, Politeia Ustav Atenski. Poetika (I. Peri poetikos) Retorika 3k. 19 Podjela znanosti Episteme theoretike fizika, matematika, metafizika (prote philosophia) Episteme praktike etika, ekonomika, politika (socijalna filozofija) Episteme poietike estetika, umjetniko i tehniko oblikovanje

20 Aristotel: Politika, I. ovjek = zoon politikon; logos Polis selo obitelj Naravni odnos: vladanje i pokoravanje gospodar rob mu ena roditelji djeca Rob po naravi rob prema zakonu 21 Klasifikacija bia 1. Bog - samodostatnost __________________________ 2. ovjek - zoon politikon, logos 3. Rob - osjea razum (logos), ali ga ne posjeduje _____________________________ 4. Domaa ivotinja poriv, u slubi ovjeka

5. Divlja ivotinja poriv po naravi, nia vrsta, ne moe sluiti ovjeku 22 Najbolji poredak u Aristotela: Apsolutno najbolji poredak (Politika, III.): (teorijsko-hipotetiko znaenje) basileia / pambasileia aristokracija Relativno najbolji poredak (Politika, IV.-VI.): (zbiljsko-praktino znaenje) Prosjeno najbolji poredak = politeia

Najbolji poredak prema okolnostima = demokracija / oligarhija Optimalni bezimeni poredak (Politika, VII.) 23 Stalei (Aristotel, Politika, 1329a 30-38) 1. ratari (robovi,barbari ili doljaci) 2. obrtnici 3. svakovrsni nadniari 4. orunici (ratniki stale) 5. prosuditelji (savjetnici) 6. sveenici 24 Aristotel: Najbolji poredak

(Politika,1328b 34 1329a) Budui pak raspravljamo o najboljem dravnom poretku a to je onaj pri kojem bi drava bila najblaenija, dok je ranije reeno kako je blaenstvo nemogue bez kreposti bjelodano je iz toga da u najljepe upravljanoj dravi koja posjeduje mueve pravedne naprosto, a ne tek prema uvjetima, graani ne smiju ivjeti ni rukotvorakim ni trgovakim ivotom (budui da je takav ivot neplemenit i suprotan kreposti), a ni ratari ne smiju biti budui graani (treba, naime, dokolice i za nastanak kreposti i za dravne djelatnosti). 25 Odgoj i obrazovanje (Aristotel, Politika) Odgoj u skladu s dravnim poretkom, 1337a7-15 Do 5. g. ne optereivati djecu uenjem, 5 - 7. g. kuni odgoj gledanjem.

kolovanje: I. faza: 7 - 14. g. (do spolne zrelosti) tjelovjeba II. faza: 14 (17) - 21. g. 1336b35-40 pisanje i itanje, glazba (uitak u dokolici) i risanje 1337b 1338b 26 Predrag Matvejevi: sjene gradova mediteranskih (Mediteranski brevijar, VBZ, Zagreb, 2006; Druga Venecija, VBZ, Zagreb, 2004.) Gradovi mediteranski ive od uspomena vie nego drugi. U njima je prolost esto vanija od sadanjosti. Budunost im se oslanja na dane koji su protekli prije nego na one to teku. Predodbe o stvarnosti blie su im od same stvarnosti.

Atena, : Suton je prekrio Akropolu. Pirej ostao bez svjetionika, akademija se osula. U ruevinama su preivjele opomene mudraca. Tir i Sidon: Dragocjeni bijahu tereti fenikih laa koje su plovile i tonule. Sjene im u olupinama uvaju svoju prolost. Aleksandrija: Nakon to su spaljeni svi papiri, rasut je unaokolo njihov pepeo. U njemu su ostale sjene drevnih pismena. Sirakuza: U teatru uklesanom u stijenu sjene kora jo izvode dramu Eshilovu.

Venecija: Nespokojan Zapad i nepovjerljiv Istok. Dubrovnik: stijeg s grbom slobode, bez kojega bi bilo vie sjena na istoku Jadrana. 27 Helenizam 338. Bitka kod Heroneje pli kosmpoliekumena

Akademija Licej Stoici (Stoaptheiataraxa Epikur hedon ugovor Skepticizam Eklekticizam Ciceron (Lex naturale Jus naturale) 28 Srednji vijek 529. AD Justinijan I. st. Savao, Tars Sv. Pavao Origen, Aleksandrija (185-254) Patristika crkveni oci (IV-V. st.) Sv. Ambrozije, Milano (340-397)

Sv. Jeronim, Stridon (345-420) Aurelije (Sv.) Augustin, Tagaste, Numidija (354-430) Skolastika Sv. Toma Akvinski (1225/6 1274.) 29 Socijalne teorije Renesanse Pretee: Albert Veliki (1193-1280.) Roger Bacon (1214-1294.) William Occam (1270-1347.) Humanizam i renesansa XV-XVII. St. Realizam: Niccol Machiavelli (1467-1527.) Renesansni utopisti: Thomas More (1478-1535.) Tommaso Campanella (1568-1639.) Francis Bacon (1561-1626.)

30 Frane Petri, Cres, 25.IV. 1529 Rim, 7.II.1597 (Franciscus Patritius / Francesco Patrizi di Cherso) Sretan grad Francesco Patritio: La citt felice, Venetia, 1553. Realizam ili utopizam ? Platon ili Aristotel ? 31 Sretan grad: platonistika utopija? Veina mainstream interpretacija Petrieva mladenakog socijalnofilozofijskog djela kao utopijskog i platonistikog dale su se zavesti: a) njegovim naslovom koji je sugerirao primisao da se Sretan grad kree u okruju njemu historijski

srodne literature renesansnog socijalnog utopizma; b) opeprihvaenim spoznajama da se upravo svojim platonizmom i polemikom antiaristotelizmom zreli Petri afirmirao kao svjetski poznati renesansni filozof. 32 Pojmovno odreenje utopije Thomas Morus: De optimo rei publicae statu deque nova insula Utopia (1516.) u-topos = ne-mjesto, nigdina, nigdarjevo

Nepostojee idealno drutvo vs. nesavrene zbilje Idila sretnoga ivota sviju Drutvena jednakost u obrazovanju pravima, obvezama Zajedniko vlasnitvo nad obiljem dobara 33 Podjela na stalee Aristotel, Politika Frane Petri, Sretan grad Podjela na plemena (stalee): Takva podjela je prvi put izvedena u Egiptu za vrijeme Sesistra. () 33

Dravu treba razluiti napose po rodovima i razlikovati ratniki stale od ratarskog. () U Egiptu, kau da je tako uzakonio Sezostris.1329b 5-19 1. 2. 3. seljaci (ratari, sluge) obrtnici trgovci 1. 2. 3.

ratari (robovi,barbari ili doljaci) obrtnici svakovrsni nadniari 4. 5. 6. vojnici dravna uprava sveenici 4. 5. 6. orunici (ratniki stale)

prosuditelji (savjetnici) sveenici 1329a 30-38 34 Petri: proizvodni stalei, Sretan grad, 34 ne mogu stei svojstva vrline koja je posljednji korak do postizanja blaenstva i to: seljaci jer sav svoj ivot potrate na odravanje vlastitog i tueg ivota, obrtnici budui da im je itav ivot skuen i prezauzet brigom i rastereenjem drugih, trgovci koji provodei itav svoj ivot u opasnim poslovima na nestalnom moru, zanemaruju uspon na siguran i postojan brijeg iji vrhunac je njihov raj, njihova gozba i srea.

35 kmetovi / robovi Frane Petri, Sretan grad Aristotel, Politika Ratari = kmetovi Taj posao je vrlo teak i pun briga, pa su za nj potrebni snani ljudi () Ovi moraju biti kmetovi, da bi im graani to slobodnije smjeli nareivati. Protiv naredbi gospodara ne smiju se pobuniti, zato je

dobro da su plaljivi i maloduni, odnosno, kako se kae, da su sluge po naravi. I da ne bi mnotvo uinilo ono to ne moe pojedinac, dizanje bune protiv gospodara, ne smiju imati obiteljske zajednice, budui da se mnogo lake odluuje na bunu obitelj, svezana krvnim srodstvom, nego stranci koji su tueg podrijetla. Kad ve sami ne mogu izazvati sukob, a da ga ne bi izveli pomou susjednih naroda, i oni moraju biti slini naim ratarima u malodunosti i krvnoj razlici. (25) Ratari = robovi

Narav, dakle, eli uiniti razliitim i tjelesa slobodnjaka i robova, jedna snanima za nunu uporabu, druga uspravnim i nekorisnim za takve radnje, ali korisna za dravni ivot, Oni dakle koji se toliko razlikuju koliko dua od tijela i ovjek od zvijeri () ti su po naravi robovi. 1254b 15-30 Ratari moraju biti robovi ili barbari ili izokolni stanovnici, 1329a 26 Ratari () najbolje je da budu robovi, i ne svi istorodni (iz istoga naroda), niti pak srani (jer tako bi bili i za radove korisni i pouzdani da nee zametnuti bunu); na drugom su mjestu izokolni stanovnici tuinskog podrijetla naravlju slini onim

spomenutima, 1330a 25-29) 36 Frane Petri, Sretan grad dalla Rovere Niccol Machiavelli, Il principe (Vladar) Lorenzo de Medici Mnogi su zamiljali republike i monarhije za koje se nikada nije ni vidjelo ni ulo da su odista postojale. Od toga kako se ivi do toga kako bi valjalo ivjeti toliko je daleko da onaj koji zanemaruje ono to se radi zbog onoga to bi se imalo raditi, prije nastoji oko svoje propasti negoli oko odranja; meu tolikima koji nisu dobri mora propasti ovjek koji hoe da u svemu postupa kako je dobro. Stoga vladar koji eli opstati mora nuno nauiti da ne bude dobar, pa se toga drati, ili od toga odstupati, ve prema potrebi. Vladar, XV.

37 TEORIJA DRUTVENOG UGOVORA ovjek = drutveno bie Sokrat, Platon, Aristotel () Teorija glosatora, N. Machiavelli, Sir R. Filmer ovjek = individualno, prirodno bie sofisti, kinici, kirenaici, Epikur Teoretici drutvenog ugovora: Thomas Hobbes (1588-1679) John Locke (1632-1704) Baruch de Spinoza (1632-1677) Jean Jacques Rousseau (1712-1778) 38 Prirodno stanje Thomas Hobbes: Bellum omnium contra omnes; Homo homini lupus nagoni

J. J. Rousseau: Najsretnije stanje ljudskog roda: sloboda, jednakost, zajedniko vlasnitvo John Locke: naravni zakon um, radvlasnitvo 39 Drutveni ugovor Thomas Hobbes: Okonanje rata apsolutna monarhija (Leviathan) J. J. Rousseau: privatno vlasnitvo civilizacija. Otuenje, opa volja J. Locke: Zatita vlasnitva. Parlamentarna demokracija 40 Prosvjetiteljstvo

(enligtenment, lumire, Aufklrung) Engleska, XVII. st. deizam teizam Lord Cherbury, J. Locke, J. Toland, A. A. Shaftesbury, J. A. Collins, T. Woolston,

M. Tindal, P. Annet D. Hume kraj deizma 41 Baruch de Spinoza atheorum princeps Tractatus theologico-politicus, 1670.: znanstvena, filologijsko-historijska kritika Biblije 42 Francusko prosvjetiteljstvo XVII. st. I Skepticizam XVI. I XVII. st.: Montaigne, Le Vayer, de Fontenelle Pierre Bayle: Dictionnaire historique et critique, I-II, 1695-1697.

F.M.A. Voltaire: Ecrasz linfame!; Si dieu nexistait pas, il faudrait linventer! Ch.L. Montesquieu D. Diderot: Encyclopdie, 28 vols, Paris 1751-1772,; Supplemnt, 5 vols, Amsterdam, 1776-1777; Table analytique, 2 vols, Paris, 1780, J.B.R. dAlambert, E.B. de Condillac: senzualizam 43 Francusko prosvjetiteljstvo XVIII. st. J.O. de La Mettrie (Lhomme machine, 1748): mehanistiki materijalizam C.A. Helvtius (De lesprit, 1758): utilitaristiko-hedonistika etika P.H.D. von Holbach (Systme de la nature, 1770): Biblija materijalizma radikalni ateizam

44 Materijalizam francuskog prosvjetiteljstva XVIII. st. Humanistiki ateizam: vs. kranski moral L. Feuerbach, F. Nietzsche Politiki ateizam: vs. Crkva, kler, religija, ancien rgime Marx, Engels, Lenjin, Staljin Znanstveni ateizam / scijentizam Laplace, Lalande: Bog = nepotrebna hipoteza dijalektiki materijalizam, neopozitivizam, analitika filozofija 45

Recently Viewed Presentations

  • Senior Parent Night Class of 2019 - PC\|MAC

    Senior Parent Night Class of 2019 - PC\|MAC

    Financial Aid. FAFSA. Opens Oct. 1st of Senior Year. US Citizen or Permanent Resident. Parent/Student Info (Social Security numbers, dates of birth, etc) Parent/Student Taxes (if applicable) Due March 2nd. Dream Act. Opens Oct. 1st of Senior Year. DACA or...
  • Industrial and Organizational Psychology

    Industrial and Organizational Psychology

    Times New Roman Default Design Industrial and Organizational Psychology Methods For I/O Research Research Purpose Research Design Concepts Research Designs Measurement Statistics: Descriptives Plot of Two Variables Correlated At .50 Statistics: Inferential Ethics of Research
  • Basic Units of Computer Architecture Some of this

    Basic Units of Computer Architecture Some of this

    CSIT 301 (Blum) * Babbage's design Babbage's design had the basic units we have been describing. He conceived of it as having four components: the store (memory) the mill (computational unit, control + ALU) the input section (punched card reader)...
  • AQA GCSE Art, Craft and Design 2018 -

    AQA GCSE Art, Craft and Design 2018 -

    Starting Points. Human figure. Telling stories. In the news. Materials. Light and dark. In a different way. Connections. AQA GCSE Art, Craft and Design 2018 - Externally Set Assignment
  • Title slides are designed for three lines and the fonts will ...

    Title slides are designed for three lines and the fonts will ...

    Subaerial Processes/ Erosion. Fluvial Entrainment. Bank Failure. Required for channel meandering. Critical part of evolution of incised channels. Net bank sediment yields constitute 70% of Piedmont watershed sediment yields in Chesapeake Bay watershed*
  • Understanding and Explaining Pain Level 2 Pain Training

    Understanding and Explaining Pain Level 2 Pain Training

    Plasticity - Strengthening of existing synaptic connections - Formation of new ones. Hebbian Plasticity 'Nerves that fire together wire together' 'nerves that fire apart wire apart' 'past behaviour predicts future behaviour' Disinhibition accounts for spread of pain and other symptoms....
  • Section 8.3 - Murrieta Valley Unified School District

    Section 8.3 - Murrieta Valley Unified School District

    In this section we will deal with more slope fields, including those with two variables. We will also examine a method for approximating solutions of first-order equations numerically that can be used when differential equations cannot be solved exactly.
  • Totem by Thomas King English 11 Summer Learning

    Totem by Thomas King English 11 Summer Learning

    They do not see the totem as worth having at their museum. They show no signs of sympathy got its "shouts that echo through the collection of sea scenes" or even when they want to know how it mysteriously reappeared....